Centar za rane intervencije u psihozama pri CMZ u Vršcu

Centar za rane intervencije u psihozama pri CMZ  u Vršcu

Značaj osnivanja i koncept rada Centara za rane intervencije:

Nakon dugogodišnjih istraživanja, shizofreni i srodni psihotični poremećaji i dalje spadaju medju najteže poremećaje u medicini. Psihijatrijske bolesti nastaju tokom dužeg vremenskog perioda, a do ispoljavanja celokupne kliničke slike često prodje i više godina. Najčešće se upravo u periodu postepenog razvoja simptomatologije, osoba, ali i oni koji je okružuju, nadaju spontanom oporavku, osećajući nelagodnost pri pomisli na kontakt sa službama zaštite mentalnog zdravlja-stigmatizacija, i čekajući, bez ikakvih informacija o ranim simptomima i značaju ranog lečenja zbog neobaveštenosti. Medjutim, podaci savremnih studija pokazuju da su upravo rane faze bolesti, ili još ranije faze prodroma (što bi začilo ispod praga za postavljanje dijagnoze, ali sa pojačanim intenzitetom patoloških procesa na različitim nivoima organizacije CNS-a), NAJPOVOLjNIJI vremenski okvir da se modifikuje tok bolesti, spreči hronificiranost, komorbiditet i komplikacije, što sve doprinosi značajno boljoj prognozi. Studije jasno ukazuju, da se  kod mladih osoba sa povišenim rizikom  za razvoj psihoze, u prodromalnoj fazi, javlja ubrzana redukcija sive mase prvenstveno u strukturama temporalnog režnja, a u studijama praćenja osoba sa prvom psihotičnom epizodom na samom početku kliničke prezentacije dolazi do redukcije sive mase i  frontalnog i temporalnog režnja.  Dakle, dokazano je da su u pozadini prve epizode psihoze vrlo intenzivni neuropatološki procesi. Neuropsihološka ispitivanja takodje pokazuju da su egzekutivne funkcije već u prodromu slabije i da se mogu koristiti kao sredstvo za ranu dijagnostiku. Koliki je značaj ranih intervencija, ilustracije radi, koristan je primer iz kardiološke prakse, gde se higijensko-dijetetskim merama, uz eventualno dodavanje acetil-salicilata i statina, u velikoj meri može sprečiti ili odložiti pojava hronične bolesti srca kakva je koronarna, čija je komplikacija  infarkt miokarada. Ako do infarkta miokarda dodje, jedini lek je angioplastika, sa ozbiljnim sekvelama.

Istorijat

Sama ideja o značaju rane intervencije nije nova, već ima bogat istorijat (rane intervencije u shizofreniji još od početka prošlog veka), a intenzivniji razvoj  koncepata ranih intervencija beleži se u Velikoj Britaniji tokom 80-ih godina prošlog veka, zatim dolazi do DIMENZIONALNOG PRISTUPA- uz informacije dobijene još savremenijim neurobiološkim istraživanjima, u velikoj meri je doprinela anti-stigma kampanja širom sveta. Prvi centar za intervencije kod osoba sa ranom psihozom osnovali su psihijatri u Australiji-Melburn . Osniva se organizacija „The International Early Psychosis Association“(IEPA) koja u saradnji sa WHO usvaja Deklaraciju o ranim intervencijama kod psihoza, a zatim se izdaju  Internacionalni vodiči. Ova dva dokumenta uz nedavno objavljivanje preporuke Odbora za edukaciju Svetske psihijatrijske asocijacije pod naslovom „Rane intervencije  kod psihotičnih poremećaja:preporučene uloge za psihijatre“, postala su fundament prakse u radu sa ranim psihozama.Osnivaju se EI-timovi(Early intervntion) i mreže Centara za rane intervencije, a posle dve decenije, danas se u većini razvijenijih država izdvajaju velika sredstva i vrše  potrebne reforme u sistemu zdravstvene zaštite da bi se obezbedilo funkcionisanje EI-centara. Postavlja se pitanje na kojim argumentima se bazira EI-inicijativa i čime se opravdava veliko ulaganje kadrova, sredstava i vremena? Odgovor je za nas psihijatre jasan: mentalne bolesti su hroničnog toka, ispoljavaju se u mladosti, najviša incidencija ispoljavanja je u kasnijoj adolescenciji i ranom adultnom dobu, a težina bolesti može biti takva da često vodi doživotnoj invalidnosti  uz poznate visoke rizike od suicida (samo Sch 10%), dok kod većine nepsihijatrijskih bolesti hronicitet se pojavljuje kasnije, a samim tim posledice sagledane iz biološkog , psihološkog, socijalnog i egzistencijalnog ugla, su drugačije. Uz razumevanje i prepoznavanje ovih potreba od strane direktorke naše ustanove, a zahvaljujući i postojanju adekvatnog prostora koji postoji u našem gradu, imamo želju da pokrenemo rad Centra za rane intervencije.

Ciljevi Centra za rane intervencije su brojni:

1.Da se vrši edukacija i planira i sprovodi stalna anti-stigma kampanja direktno u kontaktu sa mladima u školama i preko sredstava javnog informisanja uz promovisanje mentalnog zdravlja

2.Da se se usmerava na EI-centar i sprovode preventivni programi

3.Da se kroz psihoterapijske intervencije i rad, individualni i sa porodicom, prepoznaju prodromi -postoje operativni  kriterijumi za procenu rizika koji se koriste kao metod  za što preciznijiu procenu da li se osoba nalazi u prepsihotičnoj fazi ili fazi ulaska u prvu epizodu

4. Da se reaguje na potrebe osoba u početnoj fazi pojave psihotičnih simptoma

5. Da se omogući prijem i neophodna dijagnostička obrada

6. Da se pruži najbolji dostupni način lečenja

7.Da se prati osoba nakon lečenja i kasnije u fazi oporavka

Naš tim će činiti specijalisti psihijatrije Paunović dr Čedica, koordinator; Vuković dr Vuk; Jevdić dr Katarina, zatim lekar na specijalizaciji psihijatrije Kalaba dr Sanja; psiholog i spec.kliničke psihologije Sladjana Blanuša; okupacioni terapeut Svetlana Kalnak,  medicinska sestra Svetlana Randjelović. Članovi tima su edukovani i iz psihoterapije, Sistemske porodične kao i Transakcione analize i Psihodrame. Centar za rane intervencije bi pri CMZ radio sredom prepodne kada će vam članovi našeg tima biti na raspolaganju, a početak rada bi bio obeležen edukacijama i borbom protiv stigmatizacije, a sve u cilju očuvanja mentalnog zdravlja i pomoći našim sugradjanima.